Analiza industrije videoigara 2023

Anketna procjena za 2024. godinu

*Kroz anketni upitnik ove godine, primjećujemo blago smanjenje broja zaposlenih u odnosu na anketni upitnik prošle godine, no morat ćemo pričekati iduću godinu da otkrijemo točan broj zaposlenih za 2024. godinu.

Demografija - dob

"Our little industry is growing up!" - najveći porast u odnosu na prethodne analize je upravo u kohorti 36 do 45 i starijih od 46, a prvi puta u anketi "ulovljen" je i jedan stariji od 55 godina.

Decentralizacija - sve veći broj većih poduzeća

Od 63 poduzeća čije podatke smo preuzeli iz Financijske agencije, njih 16 nisu "mikro poduzeća" (dakle imaju 10+ zaposlenih u prosjeku u 2023. godini), i samo jedno bilježi pad zaposlenih. Ovo je gotovo duplo veći broj poduzeća s 10+ zaposlenih nego 2019. godine, i najveći broj od kako pratimo podatke. Ova decentralizacija je mnogo stabilnija. Također, od navedenih 16 tvrtki u 2023. godini, čak 15 je imalo rast broja zaposlenih:

Broj firmi s 10+ zaposlenih

Udio najvećih 10 u ukupnom prihodu

Radi se o tvrtkama:

• Nanobit
• Pine Studio
• Gamepires
• Abest (tj. Croteam)
• DEV
• Diversitas IT sustavi (tj. Delta Reality)
• Fury Studios
• Protopixel
• Intercorona (tj. LGM i Overseer Games)
• Peach Perfect Games

Udio 3 najveća u ukupnom prihodu

Čini se da se radi o linearnom trendu decentralizacije, koji, ako se nastavi, rezultirat će time da će u 2030. godini, top 3 tvrtke imati manje od pola svih prihoda, a top 10 manje od tri četvrtine. Ovakva decentralizacija je dobra za ekosustav industrije jer znači da ne ovisimo pretjerano o uspjesima ili neuspjesima jedne konkretne tvrtke za stabilnost ekosustava.

Struktura zaposlenih

Kao i prošlih godina, nema mnogo promjene u strukturi zaposlenih: najveća pojedinačna kategorija su umjetnici (u najvećoj mjeri vizualni umjetnici), slijede programeri te ostali. Najveći skok u broju testera pokazuje da je industrija veća te mnogi studiji sada trebaju interne QA timove zaposlene na puno radno vrijeme.

Što se tiče nacionalne strukture - 13% tvrtki zapošljava strance, a najčešće zemlje su Ukrajina, Sjedinjene američke države, Slovenija i Poljska.

Obrazovanje novozaposlenih

Po anonimnoj anketi 19 studija koji su zapošljavali u 2023. godini, novim radnicima najviše nedostaje:

• Dubinsko znanje umjesto površnog općeg znanja
• Iskustvo rada na stvarnim projektima i praksa
• Radne navike i strastvenost u pristupu

Kako poboljšati edukaciju za videoigre?

Iako u Hrvatskoj ima sve više edukacija za videoigre, prosječna ocjena obrazovanja za industriju videoigara je samo 4.2 od 10, što definitivno nije dobra ocjena. Pitali smo domaće studije što bi voljeli da se poboljša u obrazovanju.

Također, pitali smo studije i za preporuku mladim kadrovima, a najčešće preporuke su:

• Idite na game jamove - za iskustvo i radne navike
• Izgradite si dobar portfolio (kroz game jamove i solo rad)
• Umrežite se s kolegama na lokalnim meetupovima

Zanimljiv je i podatak da čak 61.3% tvrtki smatra da studenti nakon formalnog obrazovanja bez dodatnog rada nisu zapošljivi u njihovoj tvrtki.

Stažiranja?

Iako se ispitanici slažu da je praksa u industriji jedna od najvažnijih stvari za obrazovanje budućih radnika, malo tko je spreman samostalno poduzeti korake u tom smjeru.

Ipak, 51% ispitanika bi prihvatilo stažiste u budućnosti ovisno o mnogim faktorima i 39% bi prihvatilo i plaćene.

Glavni razlog odbijanja stažiranja je manjak vremena za mentoriranje i opasnost za produljenje vremena projekta.

Dostupnost stažiranja u tvrtkama u 2023. godini

Zapošljavanje u budućnosti

Anketna samoprocjena kaže da će industrija u 2024. godini narasti za 56 zaposlenih. 58% anketiranih tvrtki je navelo da želi zapošljavati u 2024. godini. Od toga, najviše nedostaje sljedećih zanimanja:

Retencija zaposlenika

Prosječno vrijeme koliko zaposlenik u industriji videoigara radi u jednoj tvrtki je 4.5 godina. Ipak, u 2023. godini došlo je do više od 45 otkaza na inicijativu radnika, zbog raznih faktora.

Poslovna klima

Od obrazovanja, još lošiju ocjenu u Hrvatskoj dobila je poslovna klima u Hrvatskoj - samo 4.0 / 10.

Svi ispitanici se slažu da bi trebalo smanjiti porezno opterećenje na rad te smatraju da bi on trebao iznositi u prosjeku 16% (u Zagrebu, gdje je smještena većina studija, ono iznosi 35%).

Gotovo 30% poduzeća aktivno razmišlja o preseljenju u drugu državu, a njih 10% već je pokrenulo proces prebacivanja. Prosječna samoprocjena da će tvrtke preseliti svoje poslovanje u skoroj budućnosti je trenutno na 15% za samozaposlene te 37% za tvrtke s više zaposlenih.

HAVC

Kao središnja javna institucija za financiranje razvoja domaćih videoigara od 2021. godine nametnuo se Hrvatski audiovizualni centar. Njihovo financiranje povećalo se četverostruko u nekoliko godina. Financirali su 45 projekata s ukupnim iznosom od 520.000 eura do sada, a tekući poziv dijeli 300.000€ videoigrama.

No ovi brojevi još uvijek nisu toliko visoki da bi mogli podržati čitavu industriju. Čak 50% anketiranih studija se uopće ne javlja na javne pozive HAVC-a jer su im sredstva još uvijek premalena da bi s njima mogli izvesti projekte. Kad bi se sredstva povećala, njih 90% bi se prijavilo za potpore.

Projekti financirani od HAVC-a, do sada, sufinancirani su s do 15.000€ za razvoj to jest do 34.000€ za proizvodnju, a prosjek koji industrija smatra da bi bio dovoljan bi bio do 60.000€ za razvoj i do 230.000€ za proizvodnju.

Ovo je čak 4-8 puta veći iznos, te trenutno kao industrija pokušavamo pronaći načine kako da taj iznos potpora i ostvarimo. Jedan od prijedloga bio je i poseban porez na velike strane gaming platforme, ali oko ovog pitanja industrija je još uvijek podijeljena. Iako u najnovijoj anonimnoj anketi čak 64.5% studija smatra da uvođenje tog poreza ne bi bio negativan korak (najveći broj anketiranih smatra da bi rezultat i za lokalnu industriju i za njihov studio bio neutralan).

Dodjeljena sredstva

Ministarstvo kulture i medija

Od 2018. godine u Hrvatskoj videoigre imaju pravni status audiovizualnih djela, i od tada Ministarstvo kulture i medija potiče razvoj studija za videoigre. Zadnje potpore ovog tipa dodijeljene su u 2022. godini, ali ove godine se poziv zamijenio poticajem financiranim kroz Nacionalni plan oporavka i otpornosti za podršku kulturnim i kreativnim industrijama.

Na poticaj plana oporavka i otpornosti planira se javiti 35% tvrtki u industriji videoigara, od čega njih pola planiraju sami pisati prijavnicu, a pola će angažirati vanjske stručnjake. Uzevši u obzir dosadašnje omjere financiranja videoigara u odnosu na druge industrije u Ministarstvu kulture i medija, za očekivati je da će ove godine također između 4.27% ukupnog iznosa (kao 2022. godine) i 12.96% ukupnog iznosa (kao 2021. godine) biti preusmjereno na videoigre. To se prevodi u između 1 - 3 milijuna eura. Rezultati se očekuju krajem godine.

Novska

Potencijalno važan događaj u budućnosti industrije bit će izgradnja fakulteta i poduzetničkog akceleratora i inkubatora u sklopu Centra gaming industrije u Novskoj koji će se prostirati na oko 9 hektara zemljišta i imati više od 34.000 kvadratnih metara korisnog prostora, a za kojeg je osigurano 50 milijuna eura iz Fonda pravedne tranzicije.

Stavovi o budućnosti

Unatoč najavama globalne krize, čak gotovo 75% ispitanika smatra da će industrija u 2024. godini imati više prihode nego prošle godine.

Također, preko 70% studija planira investirati dio vlastitih sredstava za razvoj novih proizvoda, neovisno o vanjskoj investicijskoj klimi.

Modeli poslovanja

Čak i više nego u prethodnim istraživanjima, naša industrija je dominantno proizvodna - samo 16.2% tvrki su se isključivo bavile klijentskim poslovima u 2023. godini. No, i dalje je 64% tvrtki barem dio vremena radi i za klijente kako bi financirali razvoj vlastitog proizvoda.

Ako se gleda samo prihod od prodaje igara dakle uz izuzetak svih drugih prihoda (klijentski rad i slično), najveći prihod domaći studiji dobivaju od Steama - u prosjeku čak 68%. Tu se radi naravno o prosjeku po studijima, a ne prosjeku industrije, budući da Nanobit kao najveći studio koji sam čini 55% svih prihoda industrije, zarađuje gotovo sav prihod putem mobilnih platformi.

Trenutni broj igara u razvoju

Žanrovi

Hrvatska je većinski usmjerena na PC naslove, što nas ističe od ostatka regije, gdje je većina razvoja na mobilnim videoigrama. Također, žanrovski je došlo do izmjene omiljenog žanra u odnosu na ranije analize te se mnoštvo studija u najnovijoj anketi odlučilo fokusirati na strategije dok je RPG koji je nekad bio na vrhu sada tek peti najpopularniji žanr za razvoj

Struktura investiranja

Oko 68% anketiranih studija smatra da će investicijska kriza uzrokovana ratnim stanjem negativno utjecati na budućnost poslovanja, a preko 90% anketiranih studija smatra da će recesija u IT sektoru još negativnije utjecati na budućnost poslovanja.

Uzevši to u obzir, te činjenicu da je u 2023. godini u anketi prijavljeno 0% novih privatnih investicija, studijima je nužno sami ulagati u vlastite proizvode. Od studija koji planiraju potrošiti sredstva na to, brojke su u prosjeku sljedeće:

Sajmovi

Unatoč visokoj razini investicije u marketing, velika većina studija ne promovira se putem sajmova. Svega 25.8% ih je bilo na domaćim sajmovima u 2023. godini, a 16.1% na stranim sajmovima. Doduše, u ovoj godini 45% studija se planira predstaviti na domaćim sajmovima te 48% na stranim.

Creative Europe

Počevši s 2019. godinom, domaći studiji su svake godine (osim 2021. godine kada Europska unija nije objavila taj poziv), dobili sredstva na natječaju Kreativna Europa, a ukupno je 7 različitih studija dobilo sredstva za razvoj videoigara. Radi usporedbe, u Sloveniji je u istom periodu samo 1 studio dobio sredstva iz tog fonda, a u Srbiji 2. Graf prikazuje godišnji prihodi od fonda Kreativna Europa za industriju videoigara, u tisućama eura.

U pet godina prijava na natječaj Kreativna Europa za razvoj videoigara, 10 projekata iz Hrvatske je nagrađeno sredstvima u iznosu od gotovo 1.5 milijuna eura.

Po količini prihvaćenih projekata i iznosu sredstava, Hrvatska je najveći dobitnik ovog natječaja po glavi stanovnika u cijeloj Europskoj uniji.

Ova potpora tvrtkama koje su ju dobile u Hrvatskoj predstavlja između 25% i 81% godišnjeg budžeta, te ako računamo da je odgovorna za sumjerljivi rast zaposlenja i prihoda u tim konkretnim tvrtkama, možemo procijeniti da je poticaj Kreativne Europe na industriju videoigara utjecao s 12% dodatnih zaposlenja u industriji i 12% prihoda industrije, to jest dodatnih 6.8 milijuna eura prihoda u prošloj godini.

Dodjeljena sredstva

Intelektualno vlasništvo

Trenutno je u Republici Hrvatskoj sedam tvrtki zaštitilo svoje videoigre nekim oblikom aktivne zaštite autorskog prava i ukupan broj zaštićenih naslova je 33. Većinom se zaštitom intelektualnog vlasništva bave veće tvrtke i tvrtke u stranom vlasništvu.

Ocjena izdavača - Dovoljan (2)

Od 10 anketiranih tvrtki koje su prethodno imale izdavače, prosječna ocjena sa zadovoljstvom s izdavačem je 5.8/10, što znači za ocjenu Dovoljan (2), a jedan od faktora zadovoljstva je i visina investicije za projekt bez kojeg bi on teže bio realiziran.

No, nakon iskustva s izdavačima, samo 30% tvrtki bi sve svoje izdavače preporučili, što znači da je 70% ipak imalo i negativna iskustva.

Prosječni iznos kojeg izdavači uzimaju od prihoda videoigre je 47%, a 40% ispitanika smatra da je ovaj postotak rezultat monopola i nepravedne tržišne utakmice.

Ocjena platformi

Gotovo sav prihod od prodaje studijima dolazi putem platformi. U nastavku je zadovoljstvo svakom od platformi na skali od 1 do 10.

Zadovoljstvo razinom usluge platformi od 1 do 10

Za svoju uslugu, platforme uzimaju u prosjeku 30% svog prihoda od prodaje, a 64% anketiranih smatra da je to rezultat monopola i nepravedne tržišne utakmice.

O ovoj temi već se priča i na europskoj razini, a ove godine je Europska komisija tužila Apple za kršenje zakona vezanih uz nekompetitivne prakse u sklopu Digital Markets Act.

Koprodukcija

Gotovo dvije trećine ispitanika smatra da je zajednički razvoj na videoigri sa domaćim ili stranim tvrtkama dobar smjer za industriju.

Ovo pokazuje i činjenica da se ove godine na Spielfabrique koprodukcijski sajam javilo čak 10 domaćih studija koji traže koprodukcijske partnere. U ovogodišnjoj anketi je čak 12 studija reklo da se dogodine želi javiti na taj sajam.

Većina studija bi za koprodukciju tražili programere, a zatim vizualne umjetnike.

Crowdfunding

Svega pet anketiranih studija je vodilo crowdfunding kampanju ali svih pet su bile uspješne.

Nažalost, trenutno u Hrvatskoj niti Kickstarter niti IndieGoGo nisu dostupni za domaće studije bez da otvaraju podružnicu u drugim prihvaćenim zemljama (poput Slovenije), ali ovo će se nadamo se ubrzo promijeniti. Hrvatska je trenutno nakon pregovora s Kickstarterom u užem izboru za njihovo iduće proširenje. Trećina anketiranih studija kaže da su šanse jako velike da će isprobati Kickstarter u skoroj budućnosti.

Dvostruko oporezivanje

Još jedan problem Republike Hrvatske je što je već desetljećima jedina država u Europskoj uniji bez ratificiranog ugovora o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja što je ozbiljan kamen spoticanja za tržišnu jednakost s proizvođačima u drugim zemljama.

Sporazum je bio ključna stavka prošle vlade, ali do dan danas nije ratificiran, što je po anketi našu industriju samo prošle godine koštalo 5 milijuna eura, čime se to postavlja kao veći problem od svih europskih i domaćih poticaja ikad izdanih našoj industriji, zbrojenih zajedno, pomnoženih s dva. U nastavku je graf koliko smo milijuna eura izgubili svake godine u industriji videoigara zbog neratifikacije tog ugovora.

Alati za rad

Najčešći alat je i dalje Unity koji je glavni alat za 64.5% studija, a prati ga Unreal Engine u kojem kao glavnom alatu radi 19.4%. Gotovo 10% studija koristi vlastite alate za izradu videoigara.

Umjetna inteligencija (AI)

Iako relativno nova tehnologija, generativna umjetna inteligencija je gotovo u potpunosti preuzeta u svrhu izrade igara.

Korištenje AI alata

Domaći studiji najčešće koriste generativnu umjetnu inteligenciju za pomoć u ilustracijama i kodiranju, ali i za narativ, dokumentaciju i druge stvari... Graf prikazuje odgovore studija u postotku, ali važno je napomenuti da još oko 25% ispitanih studija još ne koristi AI ali ga planira koristiti u budućnosti

Zaštita igrača

Po prošlogodišnjoj UNICEF anketi smo mogli vidjeti da 71% tvrtki prepoznaje mogućnost da kroz poslovne odluke vezane uz svoje igre pozitivno utječu na djecu. Ove godine smo anketno saznali da je 22.5% tvrtki u 2023. godini odlučilo na sebi štetnu financijsku odluku radi zaštite igrača (primjerice, odustajanje od kockarskih mehanika u igri)

Također, 51.6% tvrtki već sada razmatra kako njihov dizajn igara utječe na djecu, a još 6.4% planira uvesti tu praksu u naredne tri godine.

Ove godine predstavljen je i novi krovni brend industrije videoigara koji okuplja i Reboot i PISMO Powered by A1, HAVC i CGDA: Games Croatia. Ovim ujedinjenim brendom nastupamo na stranim događajima, a njegovo međunarodno otvaranje bilo je na Gamescomu u kolovozu ove godine

Također, ove godine smo prvi puta imali objedinjenu rasprodaju svih hrvatskih videoigara na Steamu - Games from Croatia

Hrvatski gejming startup

Playtracker analiza tržišta

Prema analizi na uzorku od 48 tisuća korisnika PlayTrackera, igre hrvatskih studija po satima se igraju daleko najviše na osobnim računalima (Steam), što je i glavna platforma koju studiji ciljaju. Među konzolama Xbox neocekivano nadigrava PlayStation unatoć podjednakom vlasništvu - uglavnom zbog pretplate Game Pass koja rezultira u više sati igranja po korisniku.

Globalno tržište za naše igre sastoji se od zagriženih gamera, s daleko većim brojem ukupnih igara i sati igranja.

Igrači hrvatskih igara imaju 341% više igara od medijana

Igrači hrvatskih igara igraju 106% više sati od medijana

Steam

Xbox

Playstation

Geografski, naše igre relativno* su popularnije u susjedstvu i među zemljama istočno od nas dok im je uspjeh u ostalim zemljama EU proporcionalan s veličinom tržišta.

Jača boja označava veću popularnost, siva boja označava nedovoljno podataka za analizu.

• Čile: 6x popularnost
• Indonezija: 4x popularnost
• Argentina: 4x popularnost

• Kina: 5x popularnost
• Austrija: 4x popularnost
• Hrvatska: 4x popularnost

*izračunato kao udio države u ukupnoj igranosti, podijeljen kroz udio te države u globalnom tržištu analiziranih platformi

Vidljivost domaćih videoigara

U zadnjih nekoliko godina, dominantna forma reklamiranja videoigara postao je streaming putem Twitch platforme. Neke igre se teško prenose u medij streamanja, a neke više "streamabilne". U nastavku donosimo najstreamanije domaće igre u povijesti platforme Twitch, koristeći Twitch Tracker, koristeći "Peak viewers" statistiku (najveći broj gledaoca u isto vrijeme):

Završna riječ

Iskoristit ćemo ovu priliku da zahvalimo našem dugogodišnjem partneru A1 Hrvatska na svoj pomoći u u izvedbi godišnjih sveobuhvatnih analiza bez kojih bismo bili mnogo manje informirani o stanu i kretanju naše industrije.

Riječ partnera

A1 Hrvatska već 25 godina pruža jedinstveno korisničko iskustvo, u želji da im olakša svakodnevni život. Budući da kao kompanija omogućujemo 5G i najširu optičku mrežu u Hrvatskoj te smo predvodnik digitalizacije i inovativnih tehnoloških rješenja, svijet gejminga za nas je bio logičan strateški izbor. Zato smo među prvima još 2017. prepoznali potencijal esporta i pokrenuli A1 Adria League (A1AL), koja se nametnula u najdugovječniju regionalnu esport ligu. Također, 2023. pokrenuta je i A1 Student eChellenge liga za studente koji se žele okušati na esport natjecanjima. Velika finala, obje lige, tradicionalno se održavaju na najvećem regionalnom sajmu Reboot Infogamer powered by A1.

Isto tako, shvaćamo važnost game developmenta, što pokazuje dugogodišnja suradnja s CGDA-om. Također, strateški smo partner PISMO inkubator powered by A1, u kojem trenutno djeluje više od 80 startupova, gdje u suradnji s Centrom za sigurniji Internet (CSI) provodimo i razne edukacije u sklopu projekta #BoljiOnline kojim se potiče odgovorno gejmanje.

Jer gejming je mnogo više od samog igranja. On omogućuje komunikaciju s ljudima širom svijeta i to je velika prednost, koju posebice cijene nove generacije. Naravno, ta prednost sa sobom nosi i potencijalne opasnosti, zbog čega u suradnji razvijamo brojne digitalno društveno odgovorne projekte. Tako smo i u A1AL-i nametnuli pravilo nulte tolerancije govora mržnje i toksičnog ponašanja od prvog dana natjecanja.