Moja tvrtka se bavi izradom videoigara, moram li se negdje registrirati za to?
U Hrvatskoj postoji Očevidnik producenata u kojem se moraju upisati svi producenti videoigara (dakle tvrtke koje produciraju videoigre). To je relativno jednostavna procedura koja započinje registracijom na HAVC portal tako da se javite na registracija@havc.hr i zatim ispunite podatke na linku na njihovoj online prijavnici.
Koji NKD je pogodan za razvoj igara?
Dok se ne doda posebni NKD za izradu igara, većina domaćih tvrtki ima za glavnu djelatnost NKD 62.01 Računalno programiranje. Postoji i djelatnost “Izdavanje videoigara” ali to se odnosi na izdavaštvo, a ne na izradu, a određeni natječaji (poput “Creative Europe: Development of Video Games”) diskvalificiraju izdavače i fokusiraju se samo na razvijače.
Kako otvorim developer account na Steamu?
Registracija na partner.steamgames.com je relativno jednostavan proces koji uključuje ispunjavanje formulara na samoj Steam stranici vezano za mjesto gdje je vaša tvrtka ili obrt osnovan, jeste li američki građanin i slično. Anketa rezultira ispunjenim obrascem (W8 za ne-američke građane) kojeg treba digitalno potpisati.
Kako izdam prvu igru na Steamu?
Izrada nove igre na Steamu košta 100$, što Steam vraća nakon što igra zaradi prvih 1.000$. Osim toga, developer mora posložiti Store Page i kada on prođe internu reviziju od Steama (da jasno objašnjava što je igra), store page stranica može biti objavljena za javnost. Dva tjedna nakon objave za javnost, igra može biti izdana na Steamu za sve korisnike. Nemojte zaboraviti prije releasea tražiti od Steama pre-release keyeve za slanje novinarima, streamerima i slično.
Steam naslov mi je skupo platiti. Gdje bih mogao izdati svoju PC igru osim na Steamu?
Postoji platforma itch.io gdje indie timovi stavljaju naslove, a i revenue share je puno pogodniji za developere.
Kako mogu raditi igru za igraće konzole (PlayStation, Xbox, Switch)?
Proces proizvodnje i izdavanja igre na konzole je malo kompliciraniji ali prvi korak je zahtjev za SDK i hardverskim developer kitovima putem službenih stranica Nintenda, Sonya i Microsofta, što oni ne moraju odobriti, i ovisi o kvaliteti same igre. Alternativa je pronaći studio koji može vašu igru “portati” na konzole za vas.
Koliko neto novca dobijem od svoje igre na račun od Steama (ili neke druge platforme)?
Optrilike oko 50% od onoga što igra zaradi. Objašnjenje slijedi. Ako proizvod (premium igra ili mikrotransakcija unutar igre) primjerice košta 10$, a vi ste prodali 100 proizvoda ovaj mjesec, to se čini kao prihod od 10×100 = 1.000$. No, prvo se gledaju regionalne cijene – na Steamu nije nužno ista nominalna cijena igre u SAD-u i u Rusiji (tzv. regional pricing). Koliko regional pricing utječe na završnu cijenu, ovisi o tome u kojoj regiji se vaša igra bolje ili lošije prodaje, ali u prosjeku se radi o tome da na svjetskoj razini prosječna cijena igre je 8% manja cijeni od one cijene koja je uobičajena za zapadnu Europu ili SAD. Dakle ako vaša igra košta 10$ u SAD-u, ona će koštati 9.2$ prosječnog igrača zbog regional pricinga. Dakle za 100 prodanih primjeraka diljem svijeta, igra je zaradila 920$. Također, treba uzeti u obzir i chargebacks, tj. igrače koji su tražili i dobili povrat novca. Njihov iznos je u prosjeku između 5% i 10%, a ovisi o mnogim faktorima, uključujući i kvalitetu igre u očima igrača. 920$ umanjeno za 10% je 828$. Nakon toga, Steam uzima 30% withholding tax za sve kupce iz SAD-a jer ako ste tvrtkom prijavljeni u Hrvatskoj, SAD i Hrvatska nemaju ugovor o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja. Ako kupci iz SAD-a u prosjeku čine 25% vaših ukupnih kupaca, tj. 207$ od vaših 828$, Steam će zadržati njihovih 30% tj. 62.10$ poreza na konto američkog poreza. Od preostalih 765.90$, Steam kao platforma sebi zadržava 30%, tj. 229.77$, a preostalih 536.13$ šalje vama na vaš račun. Tu treba uzeti u obzir da bankovni operatori, ovisno o ugovoru kojeg imate, mogu uzimati oveći dio tog iznosa, ali za primjer uzet ćemo da uzimaju 2%, tj. 10,72$. To znači da vam ostaje 525.41$ na računu. Ako imate izdavača, to znači da njemu na računu ostaje 525.41$, a vi dobivate samo dio toga (prosječni izdavač uzima 30-50% prihoda igre), dakle vama bi poslao još manje, no ako sami izdajete svoju igru, to je iznos na kojeg možete računati.
Kako knjižiti prihode koje šalju platforme za prodaju videoigara?
Jedan od načina je – nakon primanja novaca od platformi (Steam, Google Play) – izdati račun i poslati platformi račun na isti iznos koji su oni poslali vama. Budući da tvrtke poput Valvea ili Googlea nisu obveznici primanja tih računa, taj račun njima nije potreban, ali vama je potreban – taj izdani račun možete koristiti kao dokaz razloga uplate kojeg onda možete knjižiti kao prihod iz inozemstva (na koji se ne plaća porez tj. PDV). Ako primate uplate svaki mjesec, možete Steamu (Valveu) poslati račun svaki mjesec na iznos koji je Steam vama poslao na račun.
Na iznos koji dobijem od svoje igre, koliki porez plaćam državi?
Komplicirano pitanje, ali kao što je u gornjem pitanju navedeno, studiji mogu knjižiti dohodak od platformi kao prihode uz koje prilažu račun. Prihod iz inozemstva je oslobođen PDV-a sukladno članku 17 Zakona o PDV-u. Ako se radi o tvrtki, taj iznos možete koristiti za plaće (u tom slučaju plaćate troškove bruto2), za kupnju opreme (u tom slučaju plaćate PDV za opremu, ali za taj PDV možete tražiti povrat ako ste u sustavu PDV-a), a ako se radi o prihodu koji je veći od svih vaših rashoda (plaća, opreme i slično), to znači da ćete na njega iduće godine platiti porez na dobit, koji iznosi 10% za prihod manji od milijun eura.
Gdje se mogu informirati o industriji videoigara – nalazite li se svi negdje?
Mjesta gdje se okupljaju hobisti i profesionalci u industriji videoigara uključuju GameDev MeetUp i GameDev DrinkUp događaje koji se mjesečno odvijaju u Zagrebu, a koji su najavljeni između ostalog i na Facebook stranici Zagreb GameDev te Facebook grupi Game Developers Croatia. Osim te grupe na Facebooku, postoji i Discord grupa gdje se hobisti i profesionalci nalaze, na adresi discord.gg/fXwXw4V. Van Zagreba postoji nekoliko lokacija – riječka udruga UPIPGŽ organizira svoje MeetUpove i druženja, kao i osječki Game Dev Assembly, i novljanski HUIZVI, te vjerojatno i mnogi drugi. Postoje i mnogi gaming portali na kojima se možete informirati, poput GameHub TV-a i multimedialne platforme, GamePerspectives ili magazina i web portala Reboot.
Želim ući u industriju videoigara. Što sad?
Osim neformalnih druženja, postoji i mnogo formalnih edukacija na kojima se uče osnove programiranja, dizajniranja i drugih vještina važnih za videoigre – od zagrebačkog Machina Academy do novljanskog PISMO inkubatora. Također, osim znanja, korisno je imati nekakav portfelj – ovo se najbolje upotpunjava radom – jedna od mogućnosti je odlazak na GameJam natjecanja koja se često odvijaju (primjerice Global Game Jam, ili neka od mnogih online natjecanja) gdje možete u kratko vrijeme pokušati napraviti malu igru. Ako vam je cilj zaposlenje, korisno je programerima kodove svojih igara stavljati na git repozitorij kako bi poslodavci mogli vidjeti vašu razinu znanja, a crtačima je korisno imati portfelj na nekoj od stranica za art portfolio poput ArtStationa. Praćenje gorespomenutih grupa i odlazak na događaje je dobar način da se otkrije kada neki studio zapošljava, a mnogi studiji su vrlo otvoreni da im se pošalje i mail s portfeljem čak i kada ne zapošljavaju.
Imam ideju za igru. Što dalje?
Prvi korak može biti da raspišete ideju u formi Game Design Documenta (GDD). Postoje mnogi primjeri GDD-a koji se mogu naći na internetu, a GDD za igre je slične težine kao scenarij za filmove. Nakon što imate razrađen GDD do određene razine, ili u isto vrijeme dok ga radite, možete i tražiti tim. Tim ovisi o tipu igre, jer 2D igre će trebati 2D artiste, a 3D igre će trebati 3D artiste, narativne igre će trebati narativnog dizajnera, i slično. Ne postoji savršen tim za bilo koji projekt. Druga mogućnost je da prvo pronađete tim koji dobro funkcionira i onda vidite kakvu igru možete napraviti zajedno. Dobra ideja bi bila testirati kompatibilnost tima kroz kratki mali projekt – možda odlaskom na GameJam kao tim. Ako nemate tim, dobar korak je okupiti ga – ili novcem ili, u nedostatku novca, dogovorom o udjelima, no tada će ljudi morati vjerovati da je vaša ideja zanimljivija od neke tuđe, za što je korisno imati spreman GDD. Također, dobro je naučiti neku vještinu tako da u malom timu možete doprinijeti i programiranjem ili crtanjem ili level dizajnom, a ne samo idejom.
Mogu li studirati videoigre?
Kad je sljedeći GameJam?
U svakom trenutku se događa nekoliko GameJamova s različitim pravilima. Popis se može naći na itch.io/jams, ali nisu svi jednako prestižni. Primjerice, najpoznatiji su Global Game Jam koji se obično događa u siječnju (često se događa i uživo u Hrvatskoj) ili Ludum Dare koji se odvija dva puta godišnje, obično u travnju i listopadu.
Koliko košta izrada videoigre?
Ako igru radite iz hobija, a svi u timu imate stalna primanja, to će trajati malo duže, ali neće koštati puno, osim što ćete možda ponekad morati nabaviti bolja računala i grafičke tablete. Ako igru radite profesionalno i u puno radno vrijeme, najveći trošak, osim već spomenute opreme, bit će u plaćama. Plaće ovise o tome kako se dogovorite s radicima, i za to ne postoji standard. Kako se projekt bude bližio fazi da imate prototip, dio troškova će otići na odlazak po stručnim konferencijama poput njemačkog Gamescome ili dubrovačkog Reboot Developa u potrazi za izdavačima ili investitorima, a u nekom trenutku imat ćete i troškove marketinga. Ovisno o tipu igre, cijena i vrijeme izrade mogu varirati od više dana/tjedana za hypercasual naslove ili više mjeseci/godina za PC naslove. Mnoge stvari mogu imati utjecaj na cijenu – glumci koji posuđuju glasove likovima u igri, lokalizacija na razne jezike, porting igre na više različitih konzoli i slično.
Gdje mogu naći privatno financiranje za svoju igru?
Od privatnih izvora, postoje grupe investitora (venture capital, business angels i slično), zatim specijalizirani fondovi za videoigre (primjerice londonski GamesCoLondon) te izdavači videoigara (poput švedskog Raw Furyja koji ima ured i u Zagrebu). Različiti investitori i izdavači preferiraju različite žanrove, pa je korisno potrošiti neko vrijeme istražujući ih, a na internetu postoji mnoštvo popisa investitora, izdavača, i drugih kontakata. Također, postoje crowdfunding opcije – Kickstarter, IndieGoGo, Fig.
Kako pokrenuti projekt na Kickstarteru?
Da. Tvrtkama koje razvijaju videoigre dostupan je godišnji natječaj Ministarstva kulture te HAVC-a. HAVC, obično na jesen, financira dvije kategorije – s jedne strane financiraju razvoj igre (razvoj od ideje do GDD-a ili do prototipa), a s druge financiraju (s većim iznosom) proizvodnju igre do završnog proizvoda, pod uvjetom da je već dovoljno dobro razvijena. Zatim, Ministarstvo kulture ne financira konkretne igre nego studije za razvoj videoigara u smislu jačanja njihovih kapaciteta (zapošljavanje, promidžba…), u sklopu poziva Poduzetništvo u kulturnim i kreativnim industrijama. Iznosi za ove poticaje iznose između nekoliko tisuća eura i nekoliko desetaka tisuća eura, s tendencijom rasta svake godine, kako rastu budžeti. Veći poticaj za videoigre nalazi se u Nacionalnom planu oporavka i otpornosti, poput natječaja za Kulturne i kreativne industrije, također pod Ministarstvom kulture, koji izlazi krajem 2022. godine ili početkom 2023. godine. Osim državnih, postoje i europska sredstva u sklopu natječaja Creative Europe, također za razvoj igre od ideje do prototipa, a nude po projektu do 150.000€. Sva navedena sredstva su “sufinancirana”, što znači da tvrtka u pravilu mora između 50 i 85 posto sredstava imati iz drugih izvora, ili kombinirati više javih izvora. Ako nemate tvrtku, PISMO inkubator nudi poticaje za samozapošljavanje u industriji videoigara koji su također u razini nekoliko desetaka tisuća eura.
Čemu služe izdavači videoigara?
Izdavači videoigara, ako imaju tu sposobnost, mogu financirati razvoj i proizvodnju vaše igre, uložiti u marketing, porting, lokalizaciju, a ako imaju kvalitetne kadrove, mogu vam pronaći i distribucijske i biznis prilike, poput dobivanja ekskluzivnih ugovora s platformama koji znaju biti vrlo unosni.
Nisam još otvorio tvrtku, smijem li svejedno proizvoditi i izdavati igre te zarađivati od njih?
Ovo je iznimno rijetko u industriji videoigara. Gotovo svaki studio ima mnoštvo svojih ideja, i, ako je uspješan, neće tražiti tuđe ideje, osim ako se ne radi o plaćenom poslu.
Igra koju radimo ne može naći financiranje, ili je gotova ali se ne prodaje. Kako da ne propadnemo?
skustva koja ste stekli u izradi videoigara su korisna u mnogim drugim industrijama, jer isti alati koji se koriste za izradu igara se koriste i za primjerice izradu VR simulacija koje se mogu koristiti u edukativne, turističke ili marketinške svrhe, a dizajnerske vještine artisti mogu koristiti u proizvodnji vizuala za marketinške svrhe. Ako vaš tim nije sklon raditi agencijski rad, uvijek je moguće tražiti druge studije i dogovoriti koprodukciju s njima – možda su vještine vašeg tima baš sada potrebne nekom drugom studiju.
Imate li još savjeta za mene?
Da. Učlanite se u naš Klaster gdje možete dobiti mnoštvo savjeta od drugih tvrtki. Godišnja članarina je 2.000kn za puno članstvo ili 1.000kn za pridruženo (bez prava glasa), a benefiti uključuju 10% popusta na Unity licence, sudjelovanje na događajima koje organizira CGDA i pristup internom Discordu gdje svaka tvrtka ima svojeg predstavnika.