FAQ?

Prvi korak može biti da raspišete ideju u formi Game Design Documenta (GDD). Postoje mnogi primjeri GDD-a koji se mogu naći na internetu, a GDD za igre je slične težine kao scenarij za filmove. Nakon što imate razrađen GDD do određene razine, ili u isto vrijeme dok ga radite, možete i tražiti tim. Tim ovisi o tipu igre, jer 2D igre će trebati 2D artiste, a 3D igre će trebati 3D artiste, narativne igre će trebati narativnog dizajnera, i slično. Ne postoji savršen tim za bilo koji projekt. Druga mogućnost je da prvo pronađete tim koji dobro funkcionira i onda vidite kakvu igru možete napraviti zajedno. Dobra ideja bi bila testirati kompatibilnost tima kroz kratki mali projekt – možda odlaskom na GameJam kao tim. Ako nemate tim, dobar korak je okupiti ga – ili novcem ili, u nedostatku novca, dogovorom o udjelima, no tada će ljudi morati vjerovati da je vaša ideja zanimljivija od neke tuđe, za što je korisno imati spreman GDD. Također, dobro je naučiti neku vještinu tako da u malom timu možete doprinijeti i programiranjem ili crtanjem ili level dizajnom, a ne samo idejom.

Ovo je iznimno rijetko u industriji videoigara. Gotovo svaki studio ima mnoštvo svojih ideja, i, ako je uspješan, neće tražiti tuđe ideje, osim ako se ne radi o plaćenom poslu.

Ako igru radite iz hobija, a svi u timu imate stalna primanja, to će trajati malo duže, ali neće koštati puno, osim što ćete možda ponekad morati nabaviti bolja računala i grafičke tablete. Ako igru radite profesionalno i u puno radno vrijeme, najveći trošak, osim već spomenute opreme, bit će u plaćama. Plaće ovise o tome kako se dogovorite s radnicima, i za to ne postoji standard. Kako se projekt bude bližio fazi da imate prototip, dio troškova će otići na odlazak po stručnim konferencijama poput njemačkog Gamescoma (gdje CGDA svake godine ima štand gdje možete dogovoriti sastanke) u potrazi za izdavačima ili investitorima, a u nekom trenutku imat ćete i troškove marketinga. Ovisno o tipu igre, cijena i vrijeme izrade mogu varirati od više dana/tjedana za hypercasual naslove ili više mjeseci/godina za PC naslove. Mnoge stvari mogu imati utjecaj na cijenu – glumci koji posuđuju glasove likovima u igri, lokalizacija na razne jezike, porting igre na više različitih konzoli i slično.

Registracija na partner.steamgames.com je relativno jednostavan proces koji uključuje ispunjavanje formulara na samoj Steam stranici vezano za mjesto gdje je vaša tvrtka ili obrt osnovan, jeste li američki građanin i slično. Anketa rezultira ispunjenim obrascem (W8 za ne-američke građane) kojeg treba digitalno potpisati.

Toplo preporučamo ne početi svoju karijeru na Steamu već na itch.io, jer Steam je visoko saturirano i iznimno kompetitivno tržište gdje ćete biti "zakopani" u moru naslova koji dnevno izlaze i bez iznimnog marketinga vrlo vjerojatno nećete uspjeti povratiti uloženo. Ako ipak želite napraviti taj korak suprotno mišljenju struke, izrada nove igre na Steamu vas košta 100$, što Steam vraća nakon što igra zaradi prvih 1.000$. Osim toga, developer mora posložiti Store Page i kada on prođe internu reviziju od Steama (da jasno objašnjava što je igra), store page stranica može biti objavljena za javnost. Dva tjedna nakon objave za javnost, igra može biti izdana na Steamu za sve korisnike. Nemojte zaboraviti prije releasea tražiti od Steama pre-release keyeve za slanje novinarima, streamerima i slično.

Platforma itch.io je mjesto gdje početnički indie timovi stavljaju svoje naslove, a i revenue share je puno pogodniji za developere. Ako igra uspije, uvijek je možete nakon ili umjesto Itcha staviti i na Steam.

Proces proizvodnje i izdavanja igre na konzole je malo kompliciraniji ali prvi korak je zahtjev za SDK i hardverskim developer kitovima putem službenih stranica Nintenda, Sonya i Microsofta, što oni ne moraju odobriti, i ovisi o kvaliteti same igre. Alternativa je pronaći studio koji može vašu igru “portati” na konzole za vas.

Optrilike oko 50% od onoga što igra zaradi. Objašnjenje slijedi. Ako proizvod (premium igra ili mikrotransakcija unutar igre) primjerice košta 10$, a vi ste prodali 100 proizvoda ovaj mjesec, to se čini kao prihod od 10×100 = 1.000$. No, prvo se gledaju regionalne cijene – na Steamu nije nužno ista nominalna cijena igre u SAD-u i u Rusiji (tzv. regional pricing). Koliko regional pricing utječe na završnu cijenu, ovisi o tome u kojoj regiji se vaša igra bolje ili lošije prodaje, ali u prosjeku se radi o tome da na svjetskoj razini prosječna cijena igre je 8% manja cijeni od one cijene koja je uobičajena za zapadnu Europu ili SAD. Dakle ako vaša igra košta 10$ u SAD-u, ona će koštati 9.2$ prosječnog igrača zbog regional pricinga. Dakle za 100 prodanih primjeraka diljem svijeta, igra je zaradila 920$. Također, treba uzeti u obzir i chargebacks, tj. igrače koji su tražili i dobili povrat novca. Njihov iznos je u prosjeku između 5% i 10%, a ovisi o mnogim faktorima, uključujući i kvalitetu igre u očima igrača. 920$ umanjeno za 10% je 828$. Nakon toga, Steam uzima 30% withholding tax za sve kupce iz SAD-a jer ako ste tvrtkom prijavljeni u Hrvatskoj, SAD i Hrvatska nemaju ugovor o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja. Ako kupci iz SAD-a u prosjeku čine 25% vaših ukupnih kupaca, tj. 207$ od vaših 828$, Steam će zadržati njihovih 30% tj. 62.10$ poreza na konto američkog poreza. Od preostalih 765.90$, Steam kao platforma sebi zadržava 30%, tj. 229.77$, a preostalih 536.13$ šalje vama na vaš račun. Tu treba uzeti u obzir da bankovni operatori, ovisno o ugovoru kojeg imate, mogu uzimati oveći dio tog iznosa, ali za primjer uzet ćemo da uzimaju 2%, tj. 10,72$. To znači da vam ostaje 525.41$ na računu. Ako imate izdavača, to znači da njemu na računu ostaje 525.41$, a vi dobivate samo dio toga (prosječni izdavač uzima 30-50% prihoda igre), dakle vama bi poslao još manje, no ako sami izdajete svoju igru, to je iznos na kojeg možete računati.